Ljubav prema kamelijama povezala je krajem ožujka ljubitelje tog cvjetnog grma iz Opatije s onima iz Stoliva i Ahena.
Tridesetak članova opatijske Udruge ljubitelja kamelija Iginio Scarpa posjetilo je naime crnogorsku ‘prijestolnicu kamelije’ Stoliv, na poziv Romea Mihovića iz tamošnjeg udruženja NVO Kamelija. Bila je to prilika za druženje i razmjenjivanje iskustava s članovima crnogorske i njemačke udruge na tamošnjoj ‘Fešti kamelija Stoliv 2019’.
Predstavnici udruga iz Opatije i Ahena obilazili su vrtove odnosno ‘đardine’ s kamelijama, a uzgajivačice iz Stoliva su odale su tajne uzgoja kamelije na crnogorskom području koji traje stoljećima.
Uvjeti slični stolivskim, pogodni za uzgoj kamelije, postoje i u Opatiji, potvrdili su predstavnici opatijske udruge tijekom posjeta.
U Opatiji je naime najrasprostranjenija Camellia japonica, ali uzgajaju se još dvije vrste, rekla je predsjednica opatijske udruge Katica Dražić.
Posebna pogodnost, smatraju uzgajivačice “cvijeta sjene” iz Opatije je to što je u blizini stolivskih vrtova kestenova šuma, bogata kiselkastim tresetom, koji se prilikom sadnje, miješa s drugom vrstom zemlje.
“Zato su uvjeti u kojima žene iz Boke kotorske uzgajaju ovaj cvijet idealni. Mi se ipak moramo dobro potruditi svake godine da njen cvijet sačuvamo svježim do početka izložbe”, rekla je Dražić.
Stolivski domaćini pokazali su izuzetno gostoprimstvo te odveli Opatijce u razgled okolnih znamenitosti i počastili ih lokalnim specijalitetima: njeguškim pršutom, domaćim sirom te raznim slasticama. Ljubitelji cvijeća iz Opatije popeli su se na planinu Lovćen, koja se uzdiže iznad Boke kotorske. Na Jezerskom vrhu , visokom 1657 m, obišli su mauzolej poznatog crnogorskog pjesnika Petra II. Petrovića Njegoša. Planina je krajem ožujka bila porkivena snijegom, ali su stepenice kojih ima više od 400, bile očišćene te se opatijski uzgajivači cvijeća s ponosom prisjećaju svog ‘hrabrog’ uspona na Lovćen. Mauzolej je u tom razdoblju godine obično zatvoren, ali su ga domaćini otvorili posebno za posjet Opatijaca, što također svjedoči o njihovom gostoprimstvu.
Domaćini su ujedno odveli naše uzgajivače kamelija u posjet Gospi od Škrpjela u Perastu.
Ovaj neobični otok, nastao je kao rezultat stoljetnog preplitanja legende i tradicije, uz pomoć žitelja Perasta i drugih gradova Boke. Legenda kaže da su 22. srpnja 1452. godine, mornari, na stijeni usred mora, našli ikonu Bogorodice s djetetom. Od toga dana, nastala je tradicija da pomorci, po povratku s uspješne plovidbe, polažu kamenje uz obalu Gospe od Škrpjela. Kroz stoljeća je nastajao ovaj, ljudskom rukom oblikovani, otok. Njegove osnove u dubinama zaljeva kriju i stotine isluženih jedrenjaka, koji su napunjeni kamenjem i potopljeni, kako bi otok opstao. Crkva sadrži veliki broj umjetničkih djela čuvenog kotorskog slikara Tripa Kokolje, kao i ikonu Gospa od Škrpjela, koju je 1452. napravio Lovro Dobričević.
Do današnjeg dana, svake godine 22. srpnja, Bokelji nastavljaju tradiciju obnove temelja otoka i kroz manifestaciju nazvanu fašinada, barkama dopremaju kamen do otoka i tu ga polažu u dubine, kako bi Gospa od Škrpjela i dalje krasila pogled s Perasta.
Opatijci su ujedno posjetili Kotor i Cetinje. Stolivski domaćini pozvali su za kraj Opatijce na ‘Mušuljadu’ gdje su uživali u specijalitetima od dagnji te se zatim vratili u Opatiju puni prelijepih dojmova.
Fotografske dojmove članova možete pogledati u albumu kojeg smo pripremili